Helveti
Helveti ili Helvećani (latinski: Helvetii) su bili keltsko pleme ili, preciznije, konfederacijan keltskih plemena.[1] Iako su bili porijeklom iz današnje Njemačke, u vrijeme prvih važnijih kontakata s Rimljanima u 1. vijeku pne. su nastanjivali današnji Švicarsku visoravan. Njima je Julije Cezar posvetio značajan dio svojih Komentara o Galskom ratu.
Prema Cezaru, Helveti su bili podijeljeni u četiri podgrupe, koje je nazvao pagi. Dok je Cezar naveo samo jednu od njih - Verbigene (Bell.Gall. 1.27) i Tigurine (1.12), Posejedonije navodi Tigurine i Tojgenoje (Τωυγενοί).[2] Potonji mogu ali i ne moraju biti istovjetni s Teutoncima koje navodi Livije. Antički pisci su obično Teutonce navodili kao“germanski” a Helvete kao “galski”narod, ali su te etničke oznake danas predmet rasprave.[3]
Endonim Helvetii može poticati od korijena elw koji u velškom znači "dobit" ili "profit", te staroirskog prefiksa il-, što znači "mnogo" ili "više".[1] Ime se također tumačilo kao "bogati zemljom," od elu-, "brojni," i *etu-, "teren, pašnjak."[4]
Ime je postala nacionalna personifikacija Švicarske ( Helvetia) a službeni neolatinski naziv Confoederatio Helvetica potiče od Helveta.
- 1 2 Freeman, Philip. John T. Koch. ur. Celtic Culture: A Historical Encyclopedia. I. ABC-CLIO. str. 901. ISBN 1-85109-440-7.
- ↑ Moguća je greška u transliteraciji koja je izmijenila originalno ime Τουτονοί u Τουγενοί, što je dovelo do Strabonovog oblika Τωυγενοί; b. Staehelin, 1948, S. 59; Strabo 4.1.8, 7.2.2.
- ↑ V. Ludwig Rübekeil, Diachrone Studien zur Kontaktzone zwischen Kelten und Germanen, Vienna 2002.
- ↑ Xavier Delamarre, Dictionnaire de la langue gauloise (Éditions Errance, 2003), pp. 162 and 168.
