Modena
| Modena | |
|---|---|
 |
.svg) |
| Regija: | Emilia-Romagna |
| Pokrajina: | Modena (MO) |
| Koordinate: | 44°38′N 10°55′E / 44.633°N 10.917°E |
| Visina: | 34 m[1] |
| Površina: | 183,2 km2[1] |
| Stanovništvo: | 184 361[2] (1. siječnja 2026.) |
| Poštanski broj: | 41121-41126 |
| Pozivni broj: | 059 |
| ISTAT-broj: | 036023 |
| Svetac zaštitnik: | Sveti Geminian |
  Modena Modena na zemljovidu Italije |
|
| Službena stranica: | www.comune.modena.it |
Modena je glavni grad istoimene talijanske pokrajine Modene u regiji Emilia-Romagna, sjeverna Italija, s 183.069 stanovnika (2009.). Modena je smještena između rijeka Secchia i Panaro. Industrijsko je središte od čega se ističe automobilska industrija.
Modena je drevno naselje Etruščana koje u 3. st. pr. Kr. naseljavaju Romani i daju joj latinsko ime Mutina, da bi od 183. pr. Kr. bila rimskom kolonijom. U ranom srednjem vijeku stradava u provalama barbara, da bi u 9. stoljeću postala franačka grofovija. U 13. stoljeću Modena je autonomna komuna i članica Lombardske lige gradova. God. 1288. Modenom je zagospodarila velikaška obitelj d'Este, koja je (od 1452. kao vojvodstvo Modena) drži do 1796. godine. Za Napoleonovih osvajanja ulazi u sastav Cisalpinske Republike, a 1805. godine Kraljevine Italije. Nakon pada Napoleona, od 1814. godine, Modenom vladaju Habsburgovci. God. 1860. plebiscitom je priključena Kraljevini Italiji. U 20. stoljeću dolazi do snažnog razvoja industrije.
Broj stanovnika registriranih 1. siječnja 2026. godine bio je 184 361. Djeca i mladi činili su 14,7 %, a starije osobe 25 % stanovništva.[3]
| Popis stanovništva | ||
|---|---|---|
| Godina | Br. stan. | ±% |
| 1861. | 52 629 | — |
| 1871. | 56 995 | +8,3 % |
| 1881. | 57 520 | +0,9 % |
| 1901. | 63 012 | +9,5 % |
| 1911. | 71 922 | +14,1 % |
| 1921. | 81 590 | +13,4 % |
| 1931. | 89 741 | +10,0 % |
| 1936. | 96 337 | +7,4 % |
| 1951. | 111 364 | +15,6 % |
| 1961. | 139 183 | +25,0 % |
| 1971. | 171 072 | +22,9 % |
| 1981. | 180 312 | +5,4 % |
| 1991. | 176 990 | −1,8 % |
| 2001. | 175 502 | −0,8 % |
| 2011. | 179 149 | +2,1 % |
| 2021. | 184 971 | +3,2 % |
| Izvori: [4][5] | ||
Najzastupljeniji su bili državljani sljedećih zemalja (po mjestu rođenja): Italija (150 373 – 84,4 %), Maroko (3370 – 1,9 %), Albanija (2628 – 1,5 %), Moldavija (2583 – 1,5 %), Filipini (2306 – 1,3 %), Gana (2125 – 1,2 %), Rumunjska (1931 – 1,1 %), Bangladeš (1029 – 0,6 %), Nigerija (973 – 0,5 %), Kina (841 – 0,5 %), …[6]
| Torre Civica, Piazza Grande i Katedrala u Modeni | |
|---|---|
 Svjetska baština – UNESCO | |
 | |
| Država |  Italija |
| Godina uvrštenja | 1997. (21. zasjedanje) |
| Vrsta | Kulturno dobro |
| Mjerilo | i, ii, iii, iv |
| Ugroženost | – |
| Poveznica | UNESCO:827 |
Veličanstvena katedrala u Modeni (12. stoljeće), djelo dvaju umjetnika, arhitekta Lanfranca i kipara Wiligelmusa, je vrhunski primjer rano-romaničke arhitekture i spoja sakralne i svjetovne gradnje. Sa svojim trgom (Piazza Grande) i visokim tornjem utjelovljuje vjeru svojih graditelja, ali i moć vladajuće obitelji Canossa koja ju je naručila. Ovim djelom suradnje dvaju umjetnika postignuta je nova veza arhitekture i kiparstva koja će vladati u romaničkoj umjetnosti. Njezin gotički kampanil (samostalni zvonik) (1224. – 1319.) je prozvan Torre della Ghirlandina zbog brončanog vijenca koji okružuje vodeni sat.
Veliki trg (Piazza Grande) uokviruje Gradska vijećnica iz 17. i 18. stoljeća, izgrađena na mjestu nekoliko vijećnica koje vuku korijene još od 1046. godine. Ona s katedralom čini jezgru zaštićene UNESCO-ove svjetske baštine u Modeni.[7]
Duždeva palača ili Palača d'Este na trgu sv. Augustina je, zajedno s obližnjom bolnicom, izgrađena kao hostel za siromašne i primjer je civilne gradnje u 18. stoljeću. Započeo ju je Franjo I. d'Este 1634. godine, a završio Franjo V. d'Este, bila je sjedište Dvora Este od 17. – 19. stoljeća. Palača je izgrađena na mjestu starijeg Dvorca Este na tada periferiji grada. Iako ju je službeno gradio Bartolomeo Avanzini, pretpostavlja se da su na njen plan i konačan izgled ujecali tadašnji najveći arhitekti kao Pietro da Cortona, Bernini i Francesco Borromini. Danas se u njoj nalazi nekoliko muzeja:
- Galerija Estense s djelima brojnih umjetnika (Tintoretto, Paolo Veronese, Guido Reni, Correggio, Cosmé Tura i braća Carracci) od kojih su najpoznatiji portreti Franje I. d'Este u skulpturi (Gian Lorenzo Bernini) i jedno platno (Diego Velazquez);
- Knjižnica Estense je jedna od najvažnijih u Italiji;
- Muzej srednjeg vijeka i moderne umjentosti;
- Pokrajnski muzej Ujedinjenja (Risorgimento);
- Muzej nadgrobnih spomenika obitelji Este;
- Galerija Graziosi;
- Arheološki i etnološki muzej.
Modena ima dugu sportsku tradiciju, većinom u motociklizmu kao rodno mjesto Enza Ferrarija, osnivača motociklističkog tima i proizvođač automobila u susjednom Maranellu. Ferrari 360 Modena je dobio ime prema gradu. Modena je poznata u svijetu kao Glavni grad superautomobila jer se u blizini proizvode Maserati, Lamborghini, Pagani, a donedavno i Bugatti i De Tomaso. Odbojka je također važna u Modeni; klub Panini Modena je osvojio 11 državnih prvenstava, 4 lige prvaga i pregršt drugih trofeja.
Nogomentni klub Modena F. C. je osnovan 1912. godine i trenutno je u talijanskoj ligi Serie B, nakon što je proveo dvije godine u prvoj ligi (Serie A) od 2004. godine. Boje kluba su žuta i plava. Modena F.C. je jedina ekipa koja je osvojila anglo-talijanski kup (Anglo-Italian Cup) dva puta (1981. i 1982.).
Iz Modene je Panini Grupa, najpoznatiji svjetski proizvođač nogometnih sličica.
- Guarino Guarini, barokni arhitekt
- Enzo Ferrari, proizvođač automobila i sportski vozač
- Luciano Pavarotti, operni pjevač, tenor.
- 1 2 Classificazioni statistiche – anno 2026. www.istat.it. Talijanski nacionalni institut za statistiku. 21. veljače 2026. Pristupljeno 27. veljače 2026. (Napomena: Povezivanje datoteke na tehničkom skupu podataka.)
- ↑ Resident population by age, sex and marital status on 1st January 2026. demo.istat.it. Talijanski nacionalni institut za statistiku. 1. siječnja 2026. Pristupljeno 1. travnja 2026. (Napomena: Povezivanje datoteke na tehničkom skupu podataka.)
- ↑ Resident population by age, sex and marital status on 1st January 2026. demo.istat.it. Talijanski nacionalni institut za statistiku. 1. siječnja 2026. Pristupljeno 1. travnja 2026. (Napomena: Povezivanje datoteke na tehničkom skupu podataka.)
- ↑ Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 (PDF). ebiblio.istat.it (talijanski). Talijanski nacionalni institut za statistiku. 1994
- ↑ Popolazione residente per territorio – serie storica,. esploradati.censimentopopolazione.istat.it (engleski i talijanski). Talijanski nacionalni institut za statistiku. Inačica izvorne stranice arhivirana 23. svibnja 2025. Pristupljeno 15. ožujka 2026.
- ↑ Resident population by sex, municipality and individual citizenship or country of birth from year 2002. demo.istat.it. Talijanski nacionalni institut za statistiku. 1. siječnja 2025. Pristupljeno 27. veljače 2025. (Napomena: Povezivanje datoteke na tehničkom skupu podataka.)
- ↑ UNESCO-ov opis svjetske baštine u Modeni
- Fotografije Modene Arhivirana inačica izvorne stranice od 29. lipnja 2009. (Wayback Machine)
- Katedrala u Modeni[neaktivna poveznica]
.svg){kind=small}
